петак, 11. август 2017.

Како до ране двојезичности?

ДВОЈЕЗИЧНА ДЕЦА је  блог првенствено намењен родитељима и наставницима страних језика који се интересују за језички развој двојезичне деце. Иако се блог бави различитим темама у вези са билингвизмом, фокус је на развоју језичких вештина код деце која паралелно усвајају српски и енглески језик на српском говорном подручју. Колико је мени познато, овај блог је први ове врсте у  Босни и Херцеговини.

Циљ овог блога је подршка афирмацији двојезичности у нашој средини кроз преношење научно доказаних чињеница, ставова стручњака, те личних увида о важности и предностима двојезичности. Овим ћу покушати да премостим јаз имеђу академске заједнице и шире стручне и лаичке јавности. 

ЗАШТО УЧЛАЊЕЊЕ У ДЕЧЈУ БИБЛИОТЕКУ НИЈЕ БЕСПЛАТНО?


Преносим информацију о доброј пракси Билиотеке шабачке. У овој библиотеци не плаћа се чланарина за децу од рођења до осме године.

Без дањих коментара, позивам све директоре осталих библиотека да донесу овакву, или за децу још бољу, одлуку.


петак, 4. август 2017.

Kako roditeljske "male laži" utiču na razvoj deteta?


Na dečjem plitkom bazenu vidim kako jedan otac beuspešno pokušava da nagovori svog četvorogodišnjeg sina da skoči u vodu: "Hajde, ne boj se, uhvatiću te. Hajde, ja sam tu. Pogledaj onog dečaka kako se ne boji." Ovo nije prvi put da prisustvujem sceni u kojoj tako malo dete nema poverenja u svog roditelja. Slične scene su svakodnevna pojava na dječijim igralištima i drugim javnim mestima. U vrtićima nekoj deci je potrebno puno vremena da se prilagode uslovima bez roditelja. Neka deca zbog ovog preplaču i prve školske dane. Zašto neka deca ne veruju kada im roditelji kažu da će se vratiti po njih?

Odgovor je vrlo očigledan i zanimljivo je da se na ovu pojavu gotovo nigde ne ukazuje, a toliko se priča o roditeljstvu: DETE NE VERUJE RODITELJU KOJI (GA) LAŽE.

Nama može izgledati kao banalna laž kada, da bismo sebi olakšali, kažemo detetu da ga neće boleti kad bude primao vakcinu ili da ćemo se vratiti na igralište čim "nešto vidimo kod kuće". Posebno raočaravajuće za dete su situacije poput "skoči u vodu, uhvatiću te", pri čemu roditelj pusti dete da se samo snađe. Dete će, možda, proplivati pod težinom stresa, ali nauči će i da nema potpuno poverenje u roditelja.

Nimalno bezazlene situacije po dečji psihološki razvoj su i one u kojima dete prisustvuje kada roditelj laže druge ili čini nešto nemoralno ili nepravedno drugim osobama. Pošto dete ima potrebu da na roditelja gleda kao na savršeno biće, ovakvi prizori, posebno ako su česti, verovatno će kod deteta stvoriti konfliktnu ličnost koja će teško ostvarivati kvalitetne veze, za koje je, naravno, poverenje od ključnog značaja.

Za decu, posebno malu, nema banalnih laži, pogotovo zbog posledica koje imaju na dečji psihološki razvoj. Stoga, na pitanje "Da li će me boleti vakcina?", odgovor bi mogao da bude: "Da, boleće te, ali će bol brzo nestati i mi ćemo posle toga raditi nešto što ti voliš."  Naravno, posle vakcine ćemo STVARNO  raditi nešto u čemu dete posebno uživa.

Milena Mićić


понедељак, 31. јул 2017.

Порекло речи


                           
Реч
Порекло, веза са другим речима,  и/или значење
Бања Лука
Банова ливада
Косово
Кос (птица)
Крагујевац
Крагуј (птица)
Копаоник
Копање (руде)
Карабурма
Црни прстен (у турско доба ту си била вешала)
Змијање
Змије
Немци
Неми
Држава
Простор који држи господар
Савршен
Онај који избије на врх
Подне
Пландовати (пасти од јутра док не угреје)
Лигнит (дрвени угаљ)
Лат. Lignum (дрво)
Ручак
Рука
Колач
Коло, округло
Сукња
Сукно
Зорњача, Даница, Вечерњача
Планета Венера
Невен
Не вене
Копита
Копати
Јазавац
Јазбина
Корњача
Кора
Гавран, врана
Вран (црн)
Пломба
Лат. Plumbum (олово)
Вакцина
Лат. vacca (крава)

 Извор: Телебак, М.(2003): Шта се крије иза етимологије.Бања Лука: Бесједа



среда, 26. јул 2017.

Predlog za unapređenje obrazovanja: MASTER RADOVI I DOKTORSKE DISERTACIJE NA INTERNETU

Image result for PLAGIJAT

U javnosti sve češće izbijaju na videlo slučajevi plagijata naučnih  i master radova i doktorskih disertacija. Ni renomirani univerziteti  nisu imuni na ovu pojavu. Rektori nekih univerziteta  brane propuste time što nemaju sredstava da kupe softver za utvrđivanje plagijata. Iako je potpuna pouzdanost ovog softvera upitna, ovo rešenje se nudi kao jedino moguće.

PREDLOG: Pored imena svakog profesora i ostalih na javnim funkcijama postaviti njihove master i naučne radove i doktorske disertacije (ukoliko ih imaju). Kasnije bi ovo moglo da se proširi na sve one  koji imaju master ili doktorat. Na ovaj način bi svaki član stručne i naučne akademske zajednice i šira javnost imali radove na uvid. 

уторак, 30. мај 2017.

Predlog za unapređenje formalnog obrazovanja: Sadržaji koji razvijaju emocionalnu inteligenciju

Gotovo da nema dana da u Bosni i Hercegovini i Srbiji mediji ne prenesu neku tragičnu vest o izvšenom nasilju. Čini se da je nasilje u porodici i vršnjačko nasilje posebno u porastu. Nažalost, broj samoubistava svakodnevno puni stranice crne hronike. Postoje i poražavajući podaci o korišćenju antidepresiva, što ukazuje na sve slabiju sposobnost pojedinca da se adekvatno suoči sa stresom. Sve je više i osoba koje u svojim kasnim tridesetim nemaju zadovoljavajući emotivni život i svoju porodicu. O posledicama opšteg otuđenja i pada nataliteta stalno se govori i piše. Međutim i pored ovakvog alarmantnog stanja, u formalnom obrazovanju  se nedovoljno pažnje  posvećuje razvoju emocionalne inteligencije.

Postoji niz istraživanja koja naglašavaju da deca sa razvijenijom emocionalnom inteligencijom srećnija i zadovoljnija, te da postižu bolji uspeh u školi. Emocionalna inteligencija podrazumeva empatiju, asertivnost, sposobnost prepoznavanja sopstvenih i tuđih osećaja, ali i kontrolisanja svojih reakcija. Iako se i emocionalna inteligencija delom stiče genetskim nasleđem, može da značajno razviti procesom učenja.


Wikipedia: Pojam emocionalne inteligencije obradio je Danijel Golman (engl. Daniel Goleman) u knjizi „Emocionalna inteligencija“, objavljenoj 1994.

Prema Golmanu, model emocionalne inteligencije  sastoji se od nekoliko bitnih komponenata:


  1. Samosvest – sposobnost „čitanja“ sopstvenih emocija i shvatanje kakav uticaj imaju na okolinu
  2. Donošenje odluka – proučavanje sopstvenih postupaka i poznavanje posledica
  3. Upravljanje osećanjima – spoznavanje šta je podloga osećanja
  4. Prevazilaženje stresa – naučiti opuštati se i razumeti važnost opuštanja
  5. Empatija – razumevanje tuđih osećanja i uvažavanje različitosti mišljenja
  6. Komunikacija – razgovarati o osećanjima sa razumevanjem i biti dobar slušalac
  7. Samootkrivanje – razumevanje potrebe za otvorenošću i poverenjem, naučiti kada i kako govoriti o svojim osećanjima
  8. Pronicljivost – prepoznavanje obrazaca u ličnom i životu drugih ljudi
  9. Samoprihvatanje – umeti prihvatiti svoje mane, umeti ceniti svoje vrline
  10. Lična odgovornost – preuzeti odgovornost i umeti prepoznati posledice ličnih odluka i reagovanja
  11. Samopouzdanje – umeti izložiti svoje brige i osećanja bez ljutnje i pasivnosti
  12. Grupna dinamika – spoznati kada pratiti, a kada voditi
  13. Rešenje konflikta – model „pobediti/osvojiti“ pri pregovaračkom kompromisu
Učenici sa sobom neretko nose teško breme porodične situacije, uz koju se "kači" i sagledavanje sopstvene vrednosti u društvenoj grupi. Za ovako teške zadatke oni često nemaju veštine ni životno iskustvo.  Stoga, uopšte nije iznenađujuće što je učenike koji ne mogu da se nose sa svojim emotivnim delom  teško zainteresovati da bilo kakve druge obrazovne sadržaje.  

Poseban je paradoks što se, kasnije, ulazi u veoma značajne životne situacije na koje je retko ko "primpremljen" poput braka i roditeljstva. To trenutka kada se stekne "životna mudrost" velika je verovatnoća da će nastati  velike greške koje mogu na veoma negativan način uticati na okruženje u kome deca odrastaju i time direktno na decu. Tako  se formira začarani krug iz kog se generacijama teško izlazi bez pomoći veština emocionalne inteligencije. 

Zbog svega gore navedenog, smatram da bi što više sadržaja kojima se razvija emocionalna inteligencija trebalo što pre uvesti u formalno obrazovanje.  

O potrebi da nastavnici imaju razvijenu emocionalnu inteligenciju, pisala sam i na: LINK

Milena Mićić