уторак, 31. јул 2018.

PRAVA REFORMA OBRAZOVANJA NIJE SAMO REFORMA FORMALNOG OBRAZOVANJA VEĆ PRIMENA PRINCIPA CELOŽIVOTNOG UČENJA


Iako deklarativno prihvaćeno i naglašeno  i u strategijama obrazovanja i Republike Srpske i Srbije, celoživotno učenje je koncept koji nije jasan ni mnogim prosvetnim radnicima.

Kada sam u jednom upitniku u vezi sa delotvornošću nastave engleskog jezika upotrebila termine neformalno i informalno obrazovanje, skoro svi anketirani nastavnici su me pitali šta znače ti termini. I danas, kada preko fejsbuka polemišemo o nastavi, situacija izgleda nije bitno drugačija.
Stoga, kada govorimo o reformi obrazovanja, većina nastavnika i roditelja isključivo se fokusira na formalno obrazovanje (osnovna i srednja škola, fakultet). I tu odmah nastanu nesporazumi, neretko praćeni vrlo uvredljivim rečima.

Dakle, celoživotno učenje se odvija u okvirima formalnog (osnovna i srednja škola, fakultet), neformalnog (kursevi) i informalnog obrazovanja (samostalno učenje).

Formalno obrazovanje, zbog svoje kompleksnosti,  prirodno ide sporije u korak s vremenom i u manjoj meri uzima u obzir individualne potrebe učesnika, kontekst u kom žive, ograničenja koja su im nametnuta, početna znanja, motivaciju, itd. Ovo, naravno, ne znači da bi formalno obrazovanje trebalo da stagnira!  Međutim, zbog pomenutih karakteristika formalnog obrazovanja, neophodna je dopuna u vidu neformalnog i informalnog obrazovanja. Nerazumevanje ovoga utiče i na nerealno visoka očekivanja javnosti od nastave u formalnom obrazovanju.

Konkretno, roditelji bi morali znati da učenici neće dobiti zaokružena znanja u školi i da, ukoliko žele STVARNO obrazovanje, učenici se moraju angažovati i van škole. Kod nas, u 21. veku, u digitalnoj eri, nema opravdanja za neobrazovanje i svaljivanje sve krivice na nastavnike i formalno obrazovanje. Ako roditelj želi da njegovo dete ima funkcionalno znaje jezika, ne sme misliti da će ga dete dobiti u okviru nastave u školi. Ne mora dete da ide na kurseve – može da jezik usvaja preko crtanih i drugih filmova, edukativnih emisija, itd. Isti slučaj je sa svim drugim predmetima ( imate, npr. sjajnih dokumentaraca i filmova preko kojih možete učiti istoriju i geografiju, odličnih besplatnih turorijala na jutjubu za fiziku, hemiju, matematiku...).

Lično, budućnost formalnog obrazovanja vidim u mentorskom radu nastavnika i nastavnom planu i programu koji će biti vodič u snalaženju u obilju informacija. Dakle, učenicima je potrebno da stručnjaci selektuju najznačajnije informacije. Nastavnik kao izvor znanja je zamenljiv u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja. Međutim, kao mentor u osvajanju lavirinta znanja i životnih veština koji pruža emotivnu podršku, verovatno će biti sve traženiji.  

Milena Mićić


четвртак, 19. јул 2018.

Ukoliko je Vaše dete odličan đak/student, obratite pažnju na...

Odličan uspeh u školi je indikator više pozitivnih aspekata dečjeg razvoja, o kojima možete pročitati na: ZAŠTO BI VAŠE DETE TREBALO DA BUDE ODLIČAN UČENIK

Međutim, odličan uspeh u školi, ne znači uvek da dete ima potrebna akademska i životna znanja i veštine. Stoga, obratite pažnju na sledeće:

- nemojte na osnovu odličnog uspeha u školi donositi zaključke da li je detetu potrebna pomoć pri pripremi za prijemni ispit u srednje škole ili fakultete. Škole/prosvetni radnici nemaju iste standarde za odlične ocene. Drugo, na prijemnim ispitima se možda traže vrlo specifična znanja i veštine na kojima nije bio fokus u prethodnom obrazovanju (npr. dete koje odlično govori engleski jezik često ne ostvaruje najbolje rezultate na takmičenjima/prijemnim ispitima za filološke gimnazije/fakultete jer je tu fokus češće na znanju o jeziku nego na jezičkim veštinama).

- odlični učenici često nemaju široko obrazovanje jer previše vremena ulažu u savlađivanje školskog programa (npr. mnoga značajna književna dela nisu deo obavezne lektire). Dakle, ukoliko želite da Vaše dete stekne stvarno široko obrazovanje, ono bi trebalo da bude izloženo raznovrsnim sadržajima u neformalnom i informalnom kontekstu.

- neke ključne životne veštine (asertivnost, upravljanje vremenom, emocionalna i finansijska pismenost, itd) još uvek se ne izučavaju/praktikuju dovoljno u školi.

- odlične ocene ne prave razliku između prosečnog i nadarenog deteta jer je školski plan i program pisan za decu za prosečnim sposobnostima.

- nisu svi predmeti u školi  podjednako važni za sve. Sigurno ne biste voleli da dete ne poznaje dobro pravopis svoga jezika, da se ne izražava jezički pravilno i smisleno ili da ne zna osnovne matematičke operacije, ili da nema funkcionalno znanje engleskog jezika/informatike?  Naravno da je i ostalo važno, ali ne za svakog. Bez pomenutih znanja teško je zamisliti uspeh u bilo kojoj sferi života u 21. veku.

NEKOLIKO SAVETA:

- uključite se u obrazovanje svoje dece. Sveobuhvatno obrazovanje se ne može steći samo u školi.
- iskoristite sve prednosti digitalnog doba, npr. pustite decu da usvajaju druge jezike još u predškolskom dobu preko medija - daleko je ugodnije i efektnije za decu od škole! Međutim, to ne znači da bi decu trebalo ostavljati satima pred ekranima! Našoj deci ne nanose štetu ekrani, već PRETERIVANJE! Pročitajte i: ZAŠTO RANA DVOJEZIČNOST?
- ne dozvolite da učenje za školu pretvori dete u "smotanog" odlikaša. U zdravom telu, zdrav duh. Fizička aktivnost je veoma važna i za zdravlje i za samopouzdanje deteta. Ne dozvolite da Vaš odlikaš ne zna da zakuca ekser. Ne dozvolite da Vaša odlikaš ne bude i fizički najbolja verzija sebe. Lepota je refleksija unutrašnjeg sklada. Odličan uspeh ne sme da bude prepreka za savlađivanje veština koje se podrazumevaju i za one koji nisu imali većeg uspeha ni u osnovnoj školi.
- PUTOVANJA I ŽIVOT U INOSTRANSTVU: odličan način da dete osamostalite, da stekne životne veštine, da razvije znanja i poštovanje prema drugim kulturama i da zavoli SVOJU.
- umesto da jetko osuđujete negativne pojave u društvu, pokušajte da kod deteta razvijete razumevanja uzroka i svrhe takvih pojava. To je mnogo učinkovitija odbrana od njih od zabrana, besa ili snebivanja.

Da, Vaše dete može da bude odličan đak/student, koji je u isto vreme i dobra, vaspitana, obrazovana, spretna, lepa i srećna osoba! Pravo obrazovanje je upravo to - odgovor na stvarne fizičke, emocionalne, intelektualne i duhovne potrebe.